• Međunarodni dan zaštite od buke se obeležava od 1995 godine, svakog 20.aprila sa ciljem da se smanje nivoi buke kojem je izloženo stanovništvo.
  • Cilj obeležavanja je da se skrene pažnja na štetno dejsto dugotrajne izloženosti buci na zdravlje ljudi
  • Zavod za javno zdravlje Kikinda kao preventivna zdravstvena ustanova koja prepoznaje značaj buke za zdravlje stanovništva, opremljena je, akreditovana i ovlašćena za merenje buke u životnoj sredini i ovim poslom bavi se već dugi niz godina.
  • Buka je svaki subjektivno neprijatan zvuk.
  • Karakteristično za buku je da isti nadražaj različiti ljudi vrlo različito osećaju bez obzira na glasnost. Koncert rok muzike za neke ljude je prijatno zadovoljstvo, a za neke ljude je to buka.
  • Izvori buke mogu biti prirodni i veštački (antropogeni)
  • Prirodni izvori buke su šumovi vetra, talasi, zemljotresi, erupcije vulkana, tajfuni, cunami i dr.
  • Veštački izvori buke su industrija, saobraćaj i razne ljudske delatnosti, kao što su koncerti, sportska takmičenja, diskoteke i slično.
  • Na zdravlje najviše utiče buka tokom noći za vreme spavanja
  • Vrste buke: promenljiva-saobraćaj, nepromenljiva -industrija, muzika, isprekidana -industrija, zanatstvo, impulsna -udaranje čekića, pucanj)
  • Dejstvo buke na ljudski organizam može se ogledati u vidu auditivnih (slušnih), ekstraauditivnih (dejstva van uha- centralni nervni sistem, endokrini sistem, neurovegetativni sistem) i nespecifičnih efekata (psihogeni)
  • AUDITIVNI: na organu sluha moguća je pojava slušnog zamora pri dugotrajnoj ekspoziciji povišenim nivoima buke, što vodi ka oštećenju sluha, pojavi subjektivnog osećaja pištanja i zujanja u uhu, kao i pojavi nagluvosti različitog stepena i na različitim frekvencijama prijema, što zavisi od intenziteta i trajanja dejstva buke
  • EKSTRAAUDITIVNI: buka deluje na čitav organizam kao stres, oštećujući autonomni i vegetativni nervni sistem, sistem žlezda sa unutrašnjim lučenjem (hipofizu, nadbubrežnu i štitastu žlezdu). Usled toga se javljaju sledeći simptomi: osećaj zamora, razdražljivost, nesanica, snižena percepcija, usporeno mišljenje, glavobolja, mučnina i povraćanje, smanjenje želudačnog lučenja, poremećaj u frekvenciji rada srca (lupanje srca, aritmija), poremećaj u perifernoj cirkulaciji – hladne ruke i noge, poremećaj u frekvenciji disanja. Statistički je dokazano da je buka jedan od faktora rizika u nastanku hipertenzivne bolesti (povišenog krvnog pritiska) kod izloženih osoba, jer dovodi do suženja perifernih krvnih sudova.
  • PSIHOGENI: u populaciji, dugoročno izloženoj povećanom nivou buke statistički značajno je povišen broj obolelih od neuroza i neurodepresivnog sindroma.

 

 

Kikinda jun i oktobar.2020.

r.br.

merno mesto

I merna serija*

8-10 h

II merna serija*

13-15 h

III merna serija*

18-20 h

IV merna serija*

22-24 h

V merna serija*

02-04 h

blok grada

dozvoljeni nivo dB (dan/noć)

1

Centar grada – (Pozorište, KC i PAB)

48,0

52,33

56,86

49,07

46,83

1

65/55

2

Ugao ul. Generala Drapšina i ul. Čanadska (Medicina rada)

63,69

66,17

64,62

59,3

38,58

4

65/55

3

Pijaca (ugao ul. Branka Radičevića i ul. Vojvode Putnika – stambena zgrada)

62,66

63,97

63,44

57,72

46,98

2

65/55

4

Staro jezero – ulica Branka Radičevića

55,87

68,39

52,64

51,23

46,04

10

55/45

5

Ulica Kralja Petra I, ispred OŠ „Jovan Popović“

57,72

61,81

62,31

58,86

41,35

7

65/55

6

Bolnica – glavni ulaz (ulica Đure Jakšića)

61,37

63,05

61,35

60,09

38,05

5

50/40

7

Ugao ul. Jovana Jovanovića Zmaja i ul. Mihajla Pupina

65,26

64,75

61,19

61,65

43,07

24

65/55

8

Ugao ul. Dimitrija Tucovića i ul. Distrička

60,28

62,47

58,77

57,76

43,97

31

55/45

9

Restoran „Bela Vila“, ul. Svetosavska br. 178

63,65

66,93

64,0

60,83

43,06

25

65/55

10

Zgrada iznad prodavnice „IDEA“, ul. Svetosavska br. 43

62,85

64,22

62,03

57,46

45,02

1

65/55

 *Osenčena polja prestavljaju povišen nivo buke za dato merno mesto, odnosno mernu seriju u zavisnosti od dozvoljenog nivoa po zonama